proza: kosa

Published on May 3, 2026 at 1:45 PM

 

Hitna. Nedjelja.

Na klupi ispred ulaza, sa cigaretom među prstima, sjedi žena. Debela.

Najdeblja od svih koje sam ikada vidio.

Ne djeluje da će danas umrijeti.

 

Majka je spremna. 

Temperatura visoka, bol u prsima. 

Prije polaska počešljala je periku, kao da češlja vlastitu kosu. Podsjetila me na njezinu majku.

 

Ona je imala stvarno dugu kosu, do ispod guzice.

Viđao bih je navečer, kako prije spavanja, raspušta kosu i onda je satima, pedantno, istovremeno odrješito i nježno, češljem raspliće.

 

Ne poznajem nikoga tko je imao tako dugu kosu.

I tko njezi kose toliko truda polaže.

Zato sam ja bez kose.

Sva obiteljska kosa završila je kod babe.

Dvije njezine kćerke postale su frizerke.

 

Hitna. Nedjelja.

Obukao sam košulju. S cigaretom u ustima, čekam ispred ulaza.